preskoči na sadržaj

XIII. gimnazija Zagreb

Izleti
Izvještaj s terenske nastave u Lici 2007.

Ova terenska nastava će mi zasigurno zauvijek ostati u pamćenju. Ne samo kao dobar provod, već kao dobar provod u prekrasnom krajoliku naše lijepe Like. Krenuli smo u 7 sati s autobusom, koji nas je čekao ispred škole. Bez obzira na to što nam vrijeme nije bilo naklonjeno jer je padala kiša, na putu je bilo poprilično veselo i svi su bili u dobrom raspoloženju. Nakon nešto više od 2 sata vožnje i nakon jednog kratkog odmora, stigli smo u Gospić, upravno i političko središte Ličko – Senjske županije, a ujedno i najveći grad u toj županiji. No, kako naš cilj nije bila posjeta Gospiću, krenuli smo prema Smiljanu, mjestu u kojem je rođen naš znanstvenik Nikola Tesla. Znanstvenik i inovator svjetskoga glasa, rođen je u Smiljanu kod Gospića u srpskoj obitelji. Otac mu je bio pravoslavni svećenik. No jedna od važnijih činjenica je da se Tesla ponosio što se rodio u Hrvatskoj i izjavio: ''da se ponosi srpskim rodom, ali da isto tako voli svoj hrvatski narod i svoju hrvatsku domovinu''. Tesla je pohađao gimnaziju u Gospiću i Karlovcu, a elektrotehniku u Grazu i Parizu. Radeći četiri godine kao inženjer u Budimpešti i Parizu, otkrio je okretno magnetsko polje, a nešto kasnije izumio je motor za izmjeničnu struju. 1884. odlazi u SAD gdje otvara vlastiti laboratorij. Nikola Tesla zaslužan je za mnoge izume koji se danas u svijetu redovito koriste. Tesla zauzima važno mjesto u hrvatskoj povijesti.
Zbog čega je u Smiljanu otvoren memorijalni centar njemu u čast. Posjet tom memorijalnom centru bio je vrlo zanimljiv. Prvo smo posjetili Teslinu rodnu kuću, gdje smo doznali ponešto o njegovom životu i izumima. Poslije toga posjetili smo istraživački centar gdje smo imali prilike pogledati jedan od njegovih izuma, te smo na kraju pogledali desetominutni film o njegovom životu. Bilo je vrlo zanimljivo doznati nešto o znanstveniku koji je puno učinio ne samo za Hrvatsku, već i za cijeli svijet. Nakon posjeta Smiljanu i rodnoj kući Nikole Tesle, bilo je vrijeme za ručak u Otočcu. Već pomalo izgladnjeli došli smo na ručak koji smo s nestrpljenjem čekali. Ručak je bio solidan, no nećemo sada raspravljati o ukusima. Nakon ručka čekao nas je posjet gradu Otočcu. U Otočcu nam je gospođa, koja je bila lokalni vodič, ispričala ponešto o samoj povijesti grada Otočca i nešto o novijim događanjima u gradu. Naime, Otočac se prvi put spominje već u 11. stoljeću na Bašćanskoj ploči. No, povjesničari smatraju da je Otočac mnogo stariji i da je nastao već u 9. stoljeću. Otočac je sve do 18. stoljeća bio otočić usrijed rijeke Gacke i bio je utvrđen zidinama zbog obrane. Otočac se tek sredinom 18. stoljeća, kada je oslabjela turska opasnost, počeo razvijati u veći grad. Danas u tom gradu živi oko 5500 stanovnika. Nakon što nam je gospođa ispričala ponešto o gradu, zaputili smo se u crkvu Presvetog Trojstva. Ta je crkva bila porušena od strane srpskih snaga u domovinskome ratu. No zahvaljujući donacijama ljudi i države, crkva je vraćena u svoj prvobitni izgled. Nakon obilaska crkve, vratili smo se u autobus i krenuli u obilazak doline rijeke Gacke. Gacka je jedna od najčišćih rijeka u Europi, dugačka 61 kilometar, glavni je izvor vode za grad Otočac, Senj i Crikvenicu. Iako je po svojim osobinama krška rijeka, Gacka je izuzetno spora i mirnog toka. Nakon 10-ak minuta vožnje zaustavili smo se na jednom od vrila rijeke Gacke, zvanom Majerovo vrilo. Na tom vrilu posjetili smo mlinicu gdje smo degustirali izuzetno fini domaći kruh, a moglo se kupiti brašna mljevenog baš u toj mlinici. Pili smo čak i vodu ravno s izvora, koja je, također, izuzetno ukusna. Poslije razgleda vrila uputili smo se natrag u autobus i krenuli prema našem zadnjem odredištu na putu – Senju, odnosno Kuli Nehaj. Vožnja preko Vratnika bila je veoma zavojita, ali nekako smo izdržali. Kada smo stigli u Senj, zaputili smo se ravno pred Kulu Nehaj, gdje smo se iskrcali. Kula Nehaj, simbol grada Senja, sagrađena je 1558. godine u svrhu obrane od Turaka. Sagrađena je od materijala razrušenih crkava, samostana i kuća prvotno smještenih izvan gradskih zidina. Kula je uistinu zadivljujuća građevina, ali senjska bura i nije baš tako dražesna. Naime, dok smo boravili u Senju bura je nemilosrdno puhala i to velikom brzinom. Senj je grad koji danas broji 8500 stanovnika od kojih 6000 živi u samome gradu Senju. Njegova površina se proteže uz 60 kilometara obale i čistih plaža. Senj je vrlo lijep gradić i moja je preporuka da ga svakako posjetite. Nakon kratkog odmora u Senju, prepuni dojmova sjeli smo u autobus i krenuli prema Zagrebu. Atmosfera u autobusu je bila odlična, pjevali smo na sav glas, te pričali kako bi smo prikratili vrijeme do dolaska u Zagreb, kamo smo stigli oko 21 sat, svi vidno umorni i iscrpljeni. Ovaj izlet ostat će mi u pamćenju, a nadam se i svima drugima kao lijep, a istovremeno i koristan provod u prekrasnom prirodnom i kulturno – povijesnom okružju naše Like.



Ivan Nekić, III. B




Tražilica


Napredno pretraživanje
Traži
Kalendar
« Siječanj 2022 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31 1 2 3 4 5 6
Prikazani događaji

Pitanja i odgovori
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja
Anketa
Je li kabinetska nastava kvalitetnija od one po razredima?




Oglasna ploča
Forum
Korisni linkovi
Lista linkova je prazna
RSS Reader
Arhiva dokumenata
CMS za škole logo
XIII. gimnazija Zagreb / Avenija Većeslava Holjevca 17, HR-10000 Zagreb / www.gimnazija-trinaesta-zg.skole.hr / ured@gimnazija-trinaesta-zg.skole.hr
preskoči na navigaciju